Europsko udruženje proizvođača automobila ACEA je u prvoj polovini godine zabilježilo pad novih registracija na europskom tržištu koji je obuhvatio sve segmente komercijalnih vozila. U odnosu na isto razdoblje prošle godine laka dostavna vozila su dostigla pad od 13,2 posto, kamioni su stagnirali za 15,4 posto, a autobusi za 4,4 posto. U pogonskom smislu električna vozila nastavljaju povećavati svoj tržišni udio, ali je taj kontinuirani proces još uvijek prespor kako bi se ostvarili tekući europski planovi oko smanjenja emisija do 2030.
FOTO: MAN Trucks & Bus
ILUSTRACIJE: ACEA
Pad registracija na europskom tržištu komercijalnih vozila je velikim dijelom posljedica kretanja u najznačajnijim državama poput Njemačke, Francuske, Italije ili Španjolske. Upravo su ova tržišta zabilježila najveći pad što je u pojedinim slučajevima posljedica dobrih rezultata u prošloj godini. Prodaja u pojedinim zemljama je utjecala također na rezultate proizvođača koji su najpopularniji u nekom području. Ovo se u prošloj godini najviše odrazilo na njemačke proizvođače za koje se ipak čini kako još uvijek dobro podnose situaciju ili se čak polako oporavljaju, ali ipak uz određene mjere štednje kojima svi redom pribjegavaju.
Laka komercijalna vozila u prvoj polovini 2025. bilježe pad registracija za 13,2 posto. Sukladno ranije spomenutom najveći pad je zabilježen u Njemačkoj (-14,7 %), Francuskoj (-12 %) i Italiji (-11,7 %). Među velikim tržištima Španjolska u ovom segmentu ipak bilježi značajan rast (+11,2 %).
Kamioni bilježe pad na svim najznačajnijim tržištima – u Njemačkoj (-27,5 %), Francuskoj (-18,8 %), Španjolskoj (-13,3 %) i Italiji (-13,3 %). Ukupan pad na europskom tržištu dostiže 15,4 posto. Posebno je izražen u segmentu srednjih kamiona ukupne mase 3,5-16 tona (-20 %), ali također nepovoljne brojke bilježi najdominantnija i najprofitabilnija teška klasa (-14,5 %).
Autobusi su izrazito ovisni o velikim nabavkama čiji je ritam vrlo promjenjiv. Prošla godina je bila izrazito uspješna u ovom segmentu, a osobito na nekim velikim tržištima. Stoga ovogodišnji pad registracija autobusa za 4,4 posto ne djeluje dramatično, a istovremeno je daleko manji od ostalih vrsta komercijalnih vozila. To je ipak relativno slaba utjeha za najveće proizvođače jer se autobusi proizvode u daleko manjim količinama što pretpostavlja sukladno skromniji financijski učinak.
Analiza prema vrsti pogona
Električni pogon već godinama kontinuirano napreduje, ali se njegov rast temelji na skromnim početnim brojkama pa je takav još uvijek i ukupni tržišni udio. U segmentu lakih komercijalnih vozila električni pogon bilježi rast za 5,8 posto te sada dostiže tržišni udio 9,5 posto. Također su napredovala hibridna vozila za 7,1 posto što je dovoljno za tržišni udio od tek 2,6 posto. Benzinski modeli su stagnirali za čak 29,8 posto čime ostvaruju tržišni udio od 4,9 posto. Značajan pad za 15,6 posto također bilježi diesel što je ipak velikim dijelom posljedica ukupnog pada prodaje. Unatoč padu diesel je još uvijek dominantan u ovoj klasi s tržišnim udjelom od 82 posto (u prvoj polovini 2024. – 84,3 %).
Sličan pad za 15,4 posto diesel bilježi također u klasi kamiona. Posljedično je smanjen njegov tržišni udio koji je uz 93,6 posto još uvijek izrazito dominantan. Električni kamioni su povećali svoj tržišni udio s prošlogodišnjih 2,1 posto na trenutnih 3,6 posto. Za ovaj napredak je najzaslužnija Nizozemska koja uz rast registracija električnih kamiona za 187,6 posto čini oko 20 posto čitavog europskog tržišta. Ono je u cjelini još uvijek daleko od planiranog polovičnog udjela električnih kamiona do 2030.
Na tom putu u najdalje odmakli autobusi i sasvim je izvjesno kako kod novih vozila za gradski prijevoz od 2030. više neće biti diesela. Udio registracija električnih autobusa je porastao sa 16,54 na 21,6 posto. Ove godine je na rast osobito utjecala Njemačka s rastom od 105,2 %. U Belgiji su registracije električnih autobusa napredovale čak pet puta pa se uz 523 novih vozila svrstava na drugo mjesto unutar EU. Zrelost električnog pogona u ovom segmentu potvrđuje pad registracija hibridnih autobusa za čak 35,5 posto pa sada zauzimaju 6,9 posto tržišta. Iz svega je očigledno kako i kod autobusa dominira diesel koji također bilježi pad za 6,7 posto, ali još uvijek ostvaruje tržišni udio 64,7 posto (prva polovina 2024. – 66,2 %). To je prije svega posljedica tržišta mnogih zemalja u kojima kasni sve izglednija elektrifikacija gradskih autobusa dok na zapadu diesel još uvijek velikim dijelom pokreće regionalne i turističke autobuse. Uskoro se očekuje pomak i u tom dijelu tržišta jer se u posljednje vrijeme pojavljuje sve veći broj regionalnih modela s električnim pogonom što se počinje prenositi čak i u turističku klasu.
Već podulja kriza tržišta komercijalnih vozila je posljedica nepovoljnog gospodarskog okruženja koje je započelo COVID-krizom, nastavilo se pokretanjem više ratova u europskom okruženju, a sada je dodatno opterećeno nepouzdanom carinskom politikom SAD-a. I u takvom nepovoljnom okruženju cestovni prijevoz bilježi neprekidni rast, ali prodaja komercijalnih vozila ipak opada. Nema sumnje kako tome pridonose nesigurni i nedorečeni zahtjevi oko politike europske dekarbonizacije prometa. Ona je najizglednija u segmentu gradskih autobusa gdje električni pogon već neko vrijeme bilježi sve bolje rezultate. Kod ostalih vrsta komercijalnih vozila je električni pogon još uvijek neisplativ zbog visoke nabavne cijene, a također nepraktičan zbog smanjenih prijevoznih karakteristike i prije svega nedorečene infrastrukture za punjenje baterija. Pogon na vodik kao druga alternativa je još uvijek prilična nepoznanica bilo da se radi o ponudi serijskih vozila ili infrastrukturi za opskrbu gorivom. Pored svega se čini kako će se diesel zadržati u prometu mnogo dulje od planiranog uz korištenje biogoriva, a slično vrijedi za plinski pogon koji se u analizama ACEA-e niti ne spominje zasebno. Vjerojatno se na ovaj pogon odnosi najveći dio novoregistriranih vozila pod kategorijom “ostalo”. Ova kategorija kod lakih dostavnih vozila dostiže tek jedan posto, kod kamiona 2,8 posto, a kod autobusa 6,9 posto (jednako kao padajući hibridi). Takvu neizvjesnost oko pogonskih zahtjeva dodatno potencira skoro uvođenje norme Euro 7 pa sve zajedno utječe na ukupno tržište komercijalnih vozila.