Međunarodna udruga prijevoznika IRU je krajem listopada pokrenula online peticiju protiv inicijative Europske komisije koja u narednim godinama predviđa obavezne kvote uvođenja električnih vozila. U samo mjesec dana je peticiju potpisalo 5.302 prijevoznika iz 26 zemalja EU. Prijevoznici naglašavaju svoju predanost uvođenju ekoloških vozilau svoje vozne parkove, ali ne na prisilan način već ono mora ispuniti određene preduvjete kako se ne bi narušila konkurentnost gospodarstva, kohezija tržišta i kontinuitet postojeće usluge.
Europski dio međunarodne udruge prijevoznika IRU je formalno uputio predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen peticiju koju je potpisalo 5.302 prijevoznika iz 26 zemalja EU. Peticija pod nazivom “Da ekologiji, ne obvezi kupnje” je postigla navedenu ogromnu podršku europskih prijevoznika u manje od mjesec dana, a na jednak način obuhvaća mala i srednja poduzeća, obiteljske tvrtke te velike prijevozničke i logističke operatere. Ovo upućuje kako se s izazovima uvođenja vozila s nultom emisijom na sličan način nose kompanije različitih veličina.
Nerealni politički zahtjevi
Već sam naziv peticije ukratko opisuje njezin sadržaj. Prijevoznici naglašavaju kako podržavaju europske klimatske ciljeve, ali su protiv političkog instrumenta koji postavlja obavezne kvote uvođenja vozila s nultom emisijom. U istom kontekstu peticija odražava pragmatičan konsenzus. Sektor cestovnog prijevoza i logistike je već danas snažno posvećen dekarbonizaciji u skladu s trenutnim okolnostima i mogućnostima. Predviđene kvote obavezne nabavke vozila s nultom emisijom su nesrazmjerne i neizvedive s obzirom na postojeću logistiku i prateću infrastrukturu. Trenutno su prije svega tržišno dostupna vozila s električnim pogonom za čiju redovnu upotrebu kronično nedostaje dovoljan broj javnih punionica, a također je nedovoljna proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora.
Dekarbonizacija se mora provesti na prirodan način
IRU smatra kako će s razvojem ovih preduvjeta u budućnosti potražnja za električnim vozilima porasti na prirodan način pri čemu su suvišne bilo kakve prisilne političke mjere. Također se navodi kako preuranjeno uvođenje političkih mjera neće postići predviđene rezultate već će donijeti niz negativnih učinaka po prijevoznike što će utjecati na cjelokupno europsko tržište. Ovo se prije svega odnosi na nepravednu konkurentnost, koheziju unutarnjeg europskog tržišta i održavanje kontinuiteta prijevoznih usluga.
Uzroci takvog stanja su brojne činjenice koje se trenutno povezuju uz električna vozila. Nabavna cijena električnih kamiona je oko tri puta veća u odnosu na usporediva vozila s dizelskim motorom što je velikim dijelom posljedica trenutnih malih proizvodnih serija. Pored toga je njihova nosivost prilično niža zbog velike mase baterija što djelomično ublažavaju nove regulative najveće dozvoljene mase za takva vozila. Poseban problem na duljim relacijama je ograničena autonomija u kombinaciji s nedovoljnom infrastrukturom javnih punionica što značajno narušava njihovu upotrebljivost i može dovesti do velikih poremećaja ostvarenja prijevozničkih usluga. Sve navedeno donosi povećane prijevozne troškove koji bi mogli negativno utjecati na cijenu proizvoda i usluga čitavog europskog gospodarstva što umanjuje njegovu globalnu konkurentnost.
Trenutno su cestovni prijevoznici u mnogim zemljama snažno predani uvođenju vozila s nultom emisijom u skladu s postojećim mogućnostima, ali su i oni među potpisnicima peticije. Najbolji primjer su prijevoznici iz Nizozemske na čijem su tržištu kamiona električna vozila već dostigla udio od gotovo 17 posto.
Na udaru i proizvođači vozila
Osim prijevoznika političke mjere Europske komisije snažno pogađaju također proizvođače vozila. Visoka ulaganja u razvoj vozila s nultom emisijom se ne uspijevaju tržišno isplatiti zbog niske potražnje. Uzroci su jednaki onima koji se navode u peticiji prijevoznika, ali institucije EU predviđaju visoke kazne za proizvođače čiji proizvodni programi ne zadovolje zadane prosječne emisije CO2. Većina razvojnih i marketinških aktivnosti proizvođača je usmjerena vozilima s nultom emisijom što se još uvijek ne potvrđuje na tržištu, a mnogi su čak pokrenuli razvoj mreže vlastitih javnih punionica. U takvim okolnostima su postale izuzetno rijetke novosti kod dizelskih kamiona koji još uvijek dominiraju tržištem uz udio od preko 90 posto.
Ovo je još jedan primjer negativnog utjecaja europske politike po vlastito gospodarstvo što negativno utječe na njihovu globalnu konkurentnost. Sve podsjeća na ne tako davne masovne prosvjede europskih poljoprivrednika koji su prisiljeni na ekološku proizvodnju što povećava troškove i smanjuje prinose. Istovremeno europske institucije nastavljaju politiku otvorenog jedinstvenog tržišta koje je dostupno proizvodima iz čitavog svijeta pri čemu mnogi od njih nisu nastali prema jednakim strogim uvjetima. Ekologija nije jeftina, a njezini troškovi se u pravilu prebacuju na samo gospodarstvo koje se sve teže nosi s globalnom konkurencijom koja je prvenstveno usmjerena profitu.