Europsko udruženje proizvođača vozila ACEA je objavilo podatke o registracijama novih transportnih vozila na europskom tržištu. Prodaja teretnih vozila je očigledan odraz gospodarske krize u Europi. Nastavlja se pad prodaje kamiona približno jednakim tempom kao godinu ranije. U približno jednakom negativnom smislu su im se 2025. pridružila laka transportna vozila koja su godinu ranije zabilježila rast. Nastavlja se rast prodaje autobusa iako je isti malo usporio u odnosu na prethodnu godinu. Električni pogon i nadalje napreduje, ali u svim klasama još uvijek dominira diesel.

FOTO: Iveco Bus

ILUSTRACIJE: ACEA

Nastavak pada prodaje kamiona

U EU je 2025. zabilježeno 307.460 registracija novih kamiona što predstavlja pad za 6,2 %. u odnosu na godinu ranije. Takav rezultat je nastavak duljeg trenda jer je i 2024. zabilježen pad za 6,3 %, kada je prodano 327.775 kamiona. Kamioni teške klase iznad 16 tona bilježe pad za 5,4 % (254.488 vozila) dok u srednjoj klasi (3,5-16 tona) isti dostiže 9,9 % (52.972 vozila).

Izraženo u apsolutnim brojkama prodanih kamiona vodeći generatori pada su glavna europska tržišta – Njemačka (-12,2 %), Francuska (-9 %), Španjolska (-3,6 %), Italija (-2,8 %) ili Nizozemska (-40,4 %). Među vodećim tržištima je jedan od rijetkih pozitivnih primjera Poljska koja bilježi rast za 6,7 %. U postotcima najveći pad bilježe Nizozemska (-40,4 %), Grčka (-29,5 %), Finska (14,7 %.) i Hrvatska (-12,5 %). Impresivan rast bilježi Litva (58,8 %) dok je slijedeća Rumunjska napredovala za 9,4 %.

Zanimljivi su rezultati nekih europskih zemalja izvan EU. U srednjoj klasi kamiona Island bilježi rast za čak 52,1 %, a Velika Britanija za 30,8 %. S druge strane u teškoj klasi Island bilježi pad -20,7 %, a Velika Britanija -10,2 %.

Nastavak rasta prodaje autobusa

Autobusi iznad 3,5 t su 2024. zabilježili rast za 9,2 % što se u prvoj polovini 2025. pretvorilo u pad za -4,4 %. Druga polovina godine je očigledno značajno preokrenula takvo stanje pa su u čitavoj 2025. autobusi na tržištu EU zabilježili rast za 7,5 % uz registriranih 38.238 vozila.

Među vodećim tržištima su najveći rast ostvarile Njemačka (28 %) i Poljska (16,6 %). U istoj kategoriji do najvećeg pada je došlo u Italiji (-15,9 %) i Španjolskoj (-4 %) što je dobrim dijelom posljedica izvrsnih rezultata u prethodnoj 2024. Izraženo u postotcima najveći rast bilježe Švedska (+149 %), Mađarska (+133,4 %), Belgija (+72,5 %), Litva (+58,7 %), Slovenija (+42,3 %) i Hrvatska (+41,8 %). Najveći pad bilježe Latvija (-60,9 %), Estonija (-41,7 %), Češka (-38,2 %), Irska (-28,8 %), Finska (-25,1 %), Cipar (-23,6 %)…

Rast kombija se pretvorio u pad

Laka transportna vozila do 3,5 t su prethodne 2024. zabilježila rast za 8,3 % što se 2025. pretvorilo u pad za -8,8 %. I u ovom primjeru su ukupnom negativnom rezultatu najviše pridonijela najveća europska tržišta koja bilježe šesteroznamenkaste brojke registracija kao što su Francuska (-5,6 %), Njemačka (-5,4 %) i Italija (-5 %). Suprotni primjer u ovoj kategoriji je Španjolska s rastom za 11,7 %. Iz kruga šesteroznamenkastih je 2025. ispala Nizozemska nakon što je zabilježila pad od čak -84 % čime se svela na 20.782 vozila (2024. – 130.204 vozila).

Nastavak dominacije diesela u svim klasama

U svim klasama transportnih vozila električni pogon i nadalje bilježi veliki rast što u raznim segmentima dostiže raspon 38,9-87,1 %. Istovremeno diesel bilježi pad u svim klasama za 6,0-17,2 % uz iznimku autobusa gdje je napredovao za 5,7 %. Ovo je zapravo zanimljivo jer upravo u segmentu autobusa električni pogon dostiže najveći tržišni udio (23,8 %). Logično objašnjenje je nastavak oporavka tržišta turističkih autobusa nakon COVID-krize, a u toj klasi još uvijek dominira diesel. Dominacija diesela je još izraženija u segmentima kamiona i kombija dok električni pogon unatoč povećanju tržišnog udjela i općenitom velikom rastu prodaje još uvijek presporo napreduje s obzirom na europske planove dekarbonizacije prometa.

Dizelski kamioni su unutar EU tokom 2025. zabilježili pad registracija za -8,0 %. U srednjem segmentu 3,5-16 tona pad diesela dostiže čak -17,2 % dok u teškoj klasi bilježi pad za -6,0 %. Unatoč tome udio diesela na ukupnom tržištu kamiona još uvijek dostiže dominantnih 93,2 %. Ukupno je u EU registrirano 286.615 dizelskih kamiona od čega se 242.590 odnosi na tešku klasu iznad 16 tona dok je srednji segment dostigao 44.025 vozila.

Električni kamioni su u EU tokom 2025. zabilježili rast registracija za 71,3 %. U srednjem segmentu 3,5-16 tona rast električnih kamiona dostiže čak 87,1 % što u teškoj klasi iznosi 51,1 %. Unatoč tome udio električnih kamiona na ukupnom tržištu dostiže tek 4,2 %. Ukupno je u EU registrirano 12.858 električnih kamiona od čega se 4.991 odnosi na tešku klasu iznad 16 tona dok je srednji segment dostigao 7.867 vozila.

Dizelski autobusi iznad 3,5 t su unutar EU tokom 2025. zabilježili rast registracija za 5,7 % čime su dostigli 23.757 vozila. Nesumnjivo je ovaj rast velikim dijelom generiran nastavkom oporavka prodaje turističkih autobusa nakon COVID-krize kad je tržište u ovom segmentu bilo praktično potpuno obustavljeno. Vjerojatno su pridonijeli također regionalni autobusi, a u tom segmentu se u predstojećim godinama može očekivati priličan rast električnom pogona. U svakom slučaju su dizelski autobusi na tržištu EU tokom 2025. ostvarili udio 62,1 % što je najmanja dominacija dizelaša između različitih vrsta komercijalnih vozila.

Električni autobusi su u EU tokom 2025. zabilježili rast registracija za 38,9 % čime su dostigli 9.089 vozila. Nesumnjivo je ovaj rast uglavnom generiran u segmentu gradskih autobusa, ali je u nekim zemljama već započelo uvođenje regionalnih električnih autobusa. Tokom 2025. su električni autobusi na tržištima EU dostigli tržišni udio 23,8 % što je najveća zastupljenost pogona s nultom emisijom među svim vrstama vozila.

Dizelska laka komercijalna vozila do 3,5 t su 2025. na tržištima EU zabilježila pad -12,8 % što u realnim brojkama znači 1.168.561 registriranih vozila. I u ovom segmentu diesel je još uvijek dominantan uz udio 80,7 %.

Benzinska laka komercijalna vozila još uvijek egzistiraju u ovoj klasi uz udio 4,4 %. Tokom 2025. bilježe pad -31,9 % uz ukupnih 64.269 registriranih vozila.

Električna laka komercijalna vozila su zabilježila rast za 68 % čime su dostigla tržišni udio 11,2 %. Ovaj rezultat znači161.733 registriranih vozila i što su uključeni baterijski električni pogon i plug-in hibridi.

Hibridna laka komercijalna vozila također bilježe značajan rast za 21,4 %. U ukupnih 39.114 vozila su uključeni klasični i blagi hibridi čime dostižu tržišni udio od 2,7 %.

Pored navedenih dominantnih vrsta vozila je također zabilježena kategorija pod nazivom ostali pogoni što se uglavnom odnosi na plinski pogon i pogon na vodik.

U segmentu kamiona ostali pogoni ostvaruju tržišni udio 2,6 % uz 7.861 vozila (pad -9,4 %). Više od polovine takvih kamiona je prodano u Francuskoj (4.024 vozila), a slijedi Njemačka (1.293 vozila). Najviše ih je u teškoj klasi iznad 16 tona uz 6.852 vozila dok je u srednjoj klasi (3,5-16 t) zabilježeno 1.009 vozila.

Među autobusima ostali pogoni dostižu udio 7,1 % s 2,730 vozila. Uvjerljivo glavna tržišta takvih vozila su Italija (1.116 vozila) i Francuska (1.061 vozila).

U segmentu lakih komercijalnih vozila do 3,5 t ostali pogoni ostvaruju gotovo zanemarivi udio 0,9 % što znači 13.596 vozila. Uvjerljivo je vodeća Italija s 6.524 vozila, a slijede Švedska (2.263 vozila), Francuska (1.738 vozila) i Njemačka (1.443 vozila).