Grupacije Daimler Truck i Volvo Trucks su 2021. zajedničkim snagama uz ravnopravne vlasničke odnose osnovali kompaniju Cellcentric u svrhu razvoja i proizvodnje gorivnih ćelija koje su prilagođene teškim vozilima na vodik. Do sada su u Cellcentricu već nastale dvije generacije gorivnih ćelija od kojih se posljednje rješenje smatra jednim od najboljih u ovom segmentu vozila. Sada se ravnopravnim vlasničkim udjelom u Cellcentric nastoji pridružiti Toyota Motor Corporation koja je na području ove tehnologije kroz više od 30 godina stekla bogato iskustvo što uključuje i brojna serijska vozila.

FOTO: Daimler Truck, Volvo Trucks, Cellcentric, TD

Daimler Truck AG, Volvo Group, Cellcentric i Toyota Motor Corporation su potpisali neobvezujući sporazum o suradnji na razvoju i proizvodnji gorivnih ćelija koje su ključna komponenta kod vozila na vodik pokretanih elektromotorom. Ovaj sporazum predviđa uključivanje Toyote u vlasništvo nad tvrtkom Cellcentric koje bi u bliskoj budućnosti trebalo dostići ravnopravnu razinu s postojećim udjelima grupacija Daimler Truck i Volvo Trucks. Takva razina bi se trebala postići ulaganjem Toyote u tvrtku Cellcentric koja bi s takvim dodatnim kapitalom za trećinu povećala vlastitu vrijednost. Na taj način bi Cellcentric mogao postati globalni lider u proizvodnji i razvoju gorivnih ćelija što bi trebalo promijeniti tržišne odnose u segmentu vozila s nultom emisijom. Ovo se prije svega odnosi na povećanje konkurentnosti u odnosu na kineske proizvođače koji uglavnom dominiraju na području baterijskih električnih vozila. Tehnologija gorivnih ćelija otklanja neke najizraženije nedostatke takvih vozila jer pruža znato veću autonomiju i nosivost uz daleko kraće vrijeme punjenja. S druge strane tehnologija gorivnih ćelija je trenutno još uvijek skuplja u odnosu na ionako skupa baterijska električna vozila, a jednako vrijedi i za visokokvalitetni zeleni vodik kao pogonsko gorivo.

Udruživanje iskustava

U svakom slučaju se vozila s gorivnim ćelijama već danas pokazuju potpuno funkcionalnim. Od samog početka Cellcentric koristi udružena iskustva svojih osnivača (Daimler i Volvo) u razvoju takve tehnologije koji traje više od 30 godina. Samo dvije godine nakon osnivanja Cellcentric je 2022. predstavio prvu generaciju gorivnih ćelija BZA 150 koja je uspješno testirana u prototipovima kamiona njemačke i švedske marke. Pouzdanost je u realnim prijevoznim uvjetima dokazana na visokim nadmorskim visinama u Austriji, Italiji i Švicarskoj, ali također u skandinavskom arktičkom području. Pored same pouzdanosti tegljač Mercedes-Benz Gen H2 je na upriličenom testu naziva #HydrogenRecordRun 2023. dokazao visoku autonomiju kakva je nedostižna za usporediva baterijska vozila. S jednim punjenjem od 80 kg tekućeg vozila ovo vozilo je prešlo 1.047 kilometara.

Volvo i Mercedes već godinama testiraju gorivne ćelije Cellcentric

U navedeni tegljač su ugrađene dvije gorivne ćelije BZA 150 od kojih svaka isporučuje snagu 150 kW. Godinu kasnije nakon ostvarenog rekorda Cellcentric je 2024. predstavio znatno napredniju drugu generaciju gorivnih ćelija Next Gen. Jednokomponentni sustav pruža pojednostavljenu konstrukciju za 40 %, a istovremeno pruža za 40 % veću gustoću energije. Zbog toga u jednom zajedničkom kućištu postiže izlaznu snagu 375 kW uz 20 % nižu potrošnju pogonskog goriva u odnosu na prethodnu generaciju. Dimenzijama je usporediv s konvencionalnim 13-litarskim diesel-motorima što omogućuje prilično jednostavnu ugradnju u postojeće modele kamiona i autobusa. Pritom se njegova masa zadržava ispod 400 kg što je preko 60% manje od aktualnih 13-litarskih diesel-motora. Na taj način nosivost vozila s gorivnim ćelijama Cellcentric nije samo daleko konkurentnija u odnosu na baterijski električni pogon već se također nameće dizelašima.

Cellcentric Next Gen u jednom zajedničkom kućištu pruža daleko bolje performanse uz dimenzije poput uobičajenih diesel motora

Iako se Cellcentric Next Gen nesumnjivo svrstava među trenutno najbolje postojeće sustave gorivnih ćelija za teška vozila u bliskoj budućnosti se mnogo očekuje od izglednog partnerstva s Toyotom. Japanski proizvođač automobila također raspolaže velikim iskustvom na ovom području koje se potvrdilo i kod serijskih vozila. Još je 2014. na tržištu prisutan model automobila Toyota Mirai koji se do sada afirmirao na više od 30 tržišta i dostigao je preko 28.000 primjeraka. Pored toga je Toyota od 2019. počela isporučivati sustave gorivnih ćelija za daleko teže uvjete primjene kao što su autobusi, željeznička vozila ili stacionarni generatori energije. Do sada je isporučeno preko 2.700 takvih sustava koji su se za razliku od kamiona Mercedes i Volvo tržišno afirmirali i svakodnevno se koriste.

Caetano H2 City Gold je jedan od najpoznatijih vozila u Europi koje koristi Toyotine gorivne ćelije

Pored svega je Toyota nedavno predstavila treću generaciju gorivnih ćelija FC 3 koja je između ostalog predviđena za korištenje u teškim vozilima uz jednaku izdržljivost poput konvencionalnih diesel motora. Ovo uključuje do dva puta dulji životni vijek u odnosu na prethodnu generaciju i oko 1,2 puta veću efikasnost što produljuje autonomiju za oko 20 %. Pored same konstrukcije s novim dizajnom gorivnih ćelija također su znatno napredovali proizvodni procesi, a sve zajedno bi trebalo donijeti niže troškove i povoljniju cijenu proizvoda.

Toyota FC 3 – treća generacija gorivnih ćelija je predstavljena u veljači 2026., ali se prema najoptimističnijim očekivanjima u serijskoj proizvodnji neće pojaviti prije iduće godine

U očekivanju nižih troškova

Prema najavama iz Toyote treća generacija njezinih gorivnih ćelija se najranije može očekivati tek nakon 2026. Na sličan način Mercedes-Benz i Volvo Trucks također najavljuju serijske kamione s gorivnim ćelijama oko 2030. Iako se ove tehnologije s brojnim prednostima već danas pokazuju potpuno operativnim glavni uzrok takvih odgađanja su visoki troškovi. Oni se odnose na visoku nabavnu cijenu samih vozila s gorivnim ćelijama, ali također visokokvalitetnog zelenog vodika kao pogonskog goriva što onemogućuje amortizaciju početnih troškova kroz dugoročnu eksploataciju. Zbog toga tri giganta na području ove tehnologije planiraju udružiti iskustva prema dostizanju nižih troškova proizvodnje, a kroz suradnju s brojnim vanjskim partnerima također prema nižoj cijeni vodika. Prema trenutnim procjenama bi postizanje cijene vodika od pet eura po kilogramu moglo učiniti vozila s gorivnim ćelijama konkurentnima.

To bi trebalo biti realno ostvarivo kroz nekoliko godina dok pritom valja imati na umu kako se priključenje Toyote u vlasništvo nad Cellcentricom tek treba realizirati u bliskoj budućnosti. Trenutno se svodi na ozbiljnu namjeru uključenih partnera, ali do konačne realizacije predstoji još niz aktivnosti i službenih odobrenja. U bilo kojem slučaju gorivne ćelije tvrtke Cellcentric nisu predviđene isključivo za ugradnju u vozila uključenih proizvođača vozila već će također biti ponuđene na tržištu kao izdvojene komponente.