Tvrtka Cellcentric nastala zajedničkim ulaganjem grupacija Daimler Truck i Volvo Trucks predstavlja novu generaciju sustava gorivnih ćelija za teške uvjete rada. Riječ je o rješenju koje je djelomično već poznato kao Next Gen, a sada dobiva službenu oznaku BZA 375. Do početka serijske proizvodnja koja se planira na prijelazu desetljeća novi sustav bi u teškim kamionima za duge relacije trebao biti potpuno konkurentan dizelskom pogonu po pitanju performansi, izdržljivosti, nosivosti, autonomije, potrebnog vremena za nadopunu goriva i ukupnih eksploatacijskih troškova.
FOTO: Daimler Truck, Cellcentric
Na temelju iskustava s ranijom generacijom BZA 150 kroz manje od tri godine je razvijen novi sustav gorivnih ćelija koji se pod nazivom Next Gen već neko vrijeme praktično testira u teškim kamionima. Sada je ovo rješenje tvrtke Cellcentric službeno predstavljeno pod konačnom oznakom BZA 375. Sustav je prvenstveno razvijen za korištenje u kamionima teške klase, a podrazumijeva jednostavnu ugradnju u postojeće modele na sličan način kao primjeru diesel motora. Zbog toga je istovremeno upotrebljiv za mnoge druge primjene koje čak nadilaze granice cestovnih vozila.
Cellcentric BZA 375 se jednostavno ugrađuje u postojeće kamione zbog kompaktne konstrukcije u okvirima uobičajenih diesel motora. Zahvaljujući dimenzijama 960 x 680 x 1.290 mm potpuno neproblematično pronalazi dovoljno prostora na postojećoj poziciji ispod svake kabine. Također se može pohvaliti niskom masom ispod 500 kg što je daleko manje u usporedbi s uobičajenim diesel motorima u ovoj klasi radne zapremnine 11 ili 13 litara.
Navedene karakteristike su djelomično postignute većom gustoćom snage u odnosu na prethodni sustav BZA 150. Zahvaljujući tome ovaj kompaktni i lagani sustav isporučuje snagu do 375 kW (510 KS), a istovremeno se jednostavno integrira u postojeću arhitekturu vozila koja je izvorno dizajnirana za 13-litarske motore slične snage. Također proizvodi za 40 % manje otpadne topline tokom rada za u odnosu na prethodnu generaciju. Time se smanjuju potrebe za hlađenjem pa znatno kompaktniji rashladni sustav ponovo štedi prostor i masu.
Novi sustav gorivnih ćelija u jednom kompaktnom kućištu podrazumijeva oko 40 % manje dijelova što pojednostavljuje konstrukciju te povećava pouzdanost i životni vijek. Proizvođač navodi trajnost oko 25.000 radnih sati što je ekvivalent 10-godišnjoj eksploataciji kamiona. Također je za 20 % smanjena potrošnja pogonskog goriva čime se dodatno produljuje već dokazana autonomija prethodnog BZA 150 u Mercedesovom prototipu temeljem prijeđenih 1.047 kilometara. Ovaj rezultat je ostvaren uz raspoloživih 80 kg tekućeg vodika dok je uz novi BZA 375 prosječna potrošnja sličnog tegljača s poluprikolicom smanjena ispod 6 kg/100 km. Na taj način je očigledna mogućnost dostizanja još veće autonomije dok bi nosivost kompozicije nakon ugradnje dodatnih komponenti trebala biti na razini dizelaša.
Pored teških kamiona ovaj sustav je također predviđen za brojne druge primjene. Sasvim je logična ugradnja u autobuse za duge relacije kakvi i danas preuzimaju pogonska rješenja iz teških kamiona. Zbog daleko manje mase se može očekivati još niža potrošnja što omogućuje ugradnju manjih spremnika goriva, a u svakom slučaju bi takvi autobusi trebali zadržati potpuni putnički kapacitet uključujući putnički i prtljažni prostor.
Pored toga novi sustav gorivnih ćelija omogućuje uvođenje pogona s nultom emisijom u brojnim primjerima gdje nedostaje električna infrastruktura. Jedan se odnosi na rudarska vozila i strojeve koja rade u područjima gdje je gotovo nemoguće instaliranje priključaka za punjenje baterija električnog pogona. U konačnici je ovaj sustav primjenjiv i kod željezničkih vozila na prugama bez nadzemnih vodova. Trenutno se na takvim relacijama pronalaze rješenja s baterijskim vlakovima što uključuje povećanu masu, ograničenu autonomiju (posebno kod zahtjevne topografije) i dugo vrijeme punjenja baterija. Potrebnu snagu za pokretanje takvih vozila omogućuje mogućnost modularnog spajanja više sustava BZA 375 u jednu pogonsku jedinicu. U konačnici se ovaj sustav može koristiti kao stacionarni izvor električne energije za brojne potrebe poput raznih vrsta industrijskih pogona, podatkovnih centara i sl.
Cellcentric je već započeo maloserijsku proizvodnju novog sustava gorivnih ćelija za potrebe testiranja u različitim uvjetima. Pored vozila grupacija Daimler Truck i Volvo Trucks ovaj sustav je kao izdvojena komponenta jednako dostupan ostalim proizvođačima. Tako će ostati i kad se pokrene serijska proizvodnja što se očekuje na prelasku desetljeća (oko 2030.) Mnogo toga će ovisiti o razvoju potrebne infrastrukture i proizvodnji samog zelenog vodika kao pogonskog goriva. Cellcentric je aktivan i u tom području što između suradnje s brojnim partnerima uključuje političko lobiranje. U tom dijelu su uključeni apeli prema institucijama EU jer bi ova tehnologija zajedno s električnim pogonom trebala značajno doprinijeti planiranoj dekarbonizaciji prometa, ali i nekih drugih područja.
Kako bi se postigli ciljevi EU-a za CO₂ do 2030. (smanjenje CO₂ od 45% cijelog europskog voznog parka kamiona i autobusa) u Europi je već pokrenut razvoj mreže punionica za baterijska vozila. Pored toga je potrebno otprilike 2.000 vodikovih punionica za teške kamione i autobuse pod radnim tlakom 700 bara. Prema izračunima Cellcentrica je paralelno uspostavljanje infrastrukture za obje tehnologije brže i jeftinije od odvojene instalacije zasebnih sustava. Na taj način bi se u Europi do 2050. moglo uštedjeti 300-500 milijardi eura dok bi uvođenje vodika kao pogonskog goriva trebalo značajnu unaprijediti energetsku neovisnost i stvoriti oko 500.000 visokokvalificiranih radnih mjesta.